Bolje sprečiti nego lečiti

 

Sprečiti pojavu neke bolesti uvek je bolje i jeftinije nego je kasnije leciti. Engleska rec screening(skrining) podrazumeva preventivne medicinske preglede kojima se ispituje populacija naizgled zdravihljudi kako bi se pronašle one osobe koje pokazuju rane znake neke bolesti ili predispoziciju za nastanaknekog oboljenja. Sistematski pregledi pocinju kada se dete rodi i predstavljaju redovnu kontrolu zdravlja.

Obavezni sistematski pregledi prestaju sa završetkom školovanja.
Zbog širokog spektra bolesti koji se može spreciti redovnim godišnjim pregledima, treba ih nastaviti tokom celog života.

Zašto je prevencija važna?

U Srbiji svake godine oboli i umre od karcinoma, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa veliki broj ljudi. Jedini nacin borbe sa ovim opakim bolestima je rana dijagnostika. Ukoliko se bolest na vreme otkrije izapocne lecenje, bolest se uspori a u mnogim slucajevima se izleci.

Sistematski preventivni pregledi

Po preporuci Svetske zdravstvene organizacije sistematski pregledi obuhvataju pregled interniste, kompletnu laboratoriju, ultrazvucni pregled abdomena a za žene ginekološki pregled i ultrazvucni pregled dojke. Ovi pregledi se ako postoji potreba mogu proširiti.Jednom godišnje neophodno je uraditi laboratorijsku analizu krvi koja je bitan pokazatelj zdravstvenog stanja. Ukoliko u organizmu postoji neki poremecaj, disbalans zdravstvenog stanja, analiza krvi ce nas usmeriti u pravcu dalje dijagnostike.

Kardiovaskularne bolesti su veoma rasprostranjene u Srbiji. Neregulisan visok pritisak, smanjena fizicka aktivnost, stres, pušenje, neadekvatna ishrana u kombinaciji sa nesledjem zajedno mogu dovesti do angine pectoris, infarkta srca i mozga sa komplikacijama. Pregled interniste sa EKG-om, saveti i
adekvatna terapija mogu u znatnoj meri spreciti pobljšati ishod ovih bolesti i život uciniti konformnijim. Ultrazvuk abdomena je dijagnosticka metoda koja za cilj ima da se evaluišu trbušni parenhimatozni organi (jetra, žucna kesa, žucni putevi, pankreas, slezina, bubrezi, mokracni putevi, bešika i prostata).
Zbog ucestale pojave karcinoma, ultrazvucni pregledi su postali neizostavni u sklopu sistematskih pregleda.
Karcinom dojke je uz karcinom grlica materice najcešce maligno oboljenje žena. Smatra se da svaka deseta žena oboli od raka dojke. Godišnje se u Srbiji registruje oko 3700 novih slucajeva. Pored samopregleda i manuelnog pregleda ginekologa, neophodno je jednom godišnje uraditi i ultrazvucni pregled dojki.
Ženska populacija pored karcinoma dojke najcešce oboleva i od karcinoma grlica materice. Novija saznanja upucuju da je jedan od najvažnijih uzroka karcinoma grlica materice humani papiloma virus (HPV). Bolest se uglavnom razvija tokom nekoliko godina, ne daje nikakve simptome sve dok bolest ne
uznapreduje. Screening za rak grlica materice obavlja se Papanikolau testom. Sve žene 20-65 godina starosti treba jednom godišnje obuhvatiti screening pregledima.Ovi pregledi su jedini nacin da se promene nadju u ranom stadijumu kada mogu lako da se odstrane, pre nego što se rak uopšte pojavi.

Vakcinacija

 

Pored sistematskih pregleda, u mere prevencije spadaju i vekcinacije. Postoje redovne vakcinacije protiv zaraznih bolesti (difterija, tetanus, veliki kašalj, morbili, rubeola, zauške, tuberkuloza, poliomijelitis, hepatitis B). Postoji kalendar vakcinacija za bebe od rodjenja pa na dalje. To su obavezne vakcine. Pored
njih sprovodi se i vakcinacija odraslih osoba od odredjenih bolesti kao zaštita. Vakcina protiv hepatitisa B je sada obavezna za svu decu, ali se ovom vakcinom mogu vakcinisati i odrasli koji je nisu primili u toku svog života. Jednom godišnje, pre pocetka sezone gripa, po preporuci Svetske zdravstvene organizacije i
odluci Evropske unije za odredjenu godinu vrši se imunizacija inaktivisanom vakcinom protiv gripa dece i odraslih.
Sistematski pregledi u kombinaciji sa vakcinacijom, redovnim posetama lekaru i savetima predstavljaju siguran nacin zašite od bolesti i ocuvanja zdravlja. Postoji izreka koja je u ovom slucaju primenjiva i tacna- Bolje je spreciti nego leciti.

Štetnost upotrebe duvana

 

 

Štetnost upotrebe duvana i duvanskih proizvoda je dobro dokumentovano kroz razna istraživanja koja se sprovode još od polovine XX veka. Uprkos tome, više od jedne petine stanovništva (21%) svetske populacije puši (WHO, 2015).
Duvanski dim sadrži više od 4000 hemikalija, od kojih je 250 dokazano štetno po ljudsko zdravlje, a više od 50 izaziva maligna oboljenja. Ne postoji bezbedan nivo izlaganja duvanskom dimu. Oko 6 miliona judi svake godine umre zbog korišćenja duvana, a predviđa se da će ova brojka da naraste na više od 8 miliona do 2030. godine ako se aktivnosti ne intenziviraju. Duvan je pretnja za svaku osobu bez obzira na pol, starost, rasu, kulturni ili obrazovni nivo. On dovodi do patnje, bolesti i smrti, osiromašuje porodice i nacionalne ekonomije.

U Srbiji je “Zakon o zaštiti stanovništva od izloženosti duvanskom dimu” usvojen 2010.godine. Ovaj zakon propisuje zabranu pušenja na radnim i javnim mestima i u javnom prevozu. U zakonu je predviđen izuzetak za celi ugostiteljski sektor koji omogućava pušenje u odgovarajućim ugostiteljskim objektima pa tako u objektima površine do 80m2 može a ne mora biti dozvoljeno, a odgovorno lice za ugostiteljski objekat površine veće od 80m2 mora da obezbedi deo u kome pušenje nije dozvoljeno.
Prema rezultatima istraživanja Instituta za javno zdravlje Srbije objavljeno 2016.godine (Rezultati istraživanja o efektima i stavovima u vezi sa Zakonom o zaštiti stanovništva od izloženosti duvanskom dimu, 2015.), od ukupnog broja ispitanika više od trećine (35%) starosti od 18-64 godine puši svakodnevno, barem jednu cigaretu svakog dana, dok je 4% izjavilo da puši povremeno, pri čemu su žene češće nego muškarci izjavile da nikada nisu konzumirale cigarete.

Pušenje izaziva srčani i moždani udar.

  • Pušenje izaziva rak pluća, rak usne, rak jezika, rak glasnih žica.
  • Pušači rizikuju da obole od raka jednjaka, raka želuca, raka grlića materice, raka bešike…
  • Toksini iz cigareta utiču na rad pankreasa i povećavaju verovatnoću pojave dijabetesa.
  • Pušači češće boluju od akutnih i hroničnih bolesti disajnih organa.
  • Pušenje izaziva bolesti krvnih sudova kao što su „pušačka noga“ i impotencija.
  • Pušenje nepovoljno utiče na plodnost kod muškaraca i žena.
  • Trudnice koje puše rizikuju da izgube bebu i oštete njeno zdravlje.
  • Deca se ugledaju na Vas! Deca pušača i sama češće postaju pušači.
  • Deca pušača češće boluju od astme, upale grla i srednjeg uha.
  • Pušenje narušava izgled i zdravlje vaših zuba, kože, kose, noktiju i dr.
  • Duvanski dim štetno utiče i na nepušače koji borave u zadimljenom prostoru i prisilno udišu duvanski dim, odnosno izloženi su tzv. pasivnom pušenju

Pušač se klasifikuje kao “zavisnik” kada:

  • ima potrebu za cigaretom bez obzira na situaciju
  • kada je njihovo ponašanje uslovljeno nikotinom
  • ne može da se odupre pušenju, čak i kada zna da ono može da nanese štetu.

8 minuta-naučno je dokazano da jedna cigareta toliko skraćuje život, znači osobi koja puši 30 cigareta dnevno dan je čak 4 sata kraći!

Za odvikavanje je potrebna čvrsta odluka i jaka volja
Počnite!

Odvikavanje se najbolje izvodi odlukom o danu kada će se prekinuti sa pušenjem. Prekid pušenja treba izvesti zaista planiranog dana i to odjednom i definitivno. Ostavljanje pušenja metodom smanjivanja cigareta ne daje rezultat.
Uklonite sve cigarete iz kuće i svog okruženja.
Sagledajte situacije koje izazivaju žudnju za cigaretom i u početku ih izbegavajte (kafa, sedenje sa prijateljima, vožnja, telefoniranje…)
Bavite se nekom fizuičkom aktivnošću – šetajte, vozite bicikl,vežbajte sa prijateljem…
Pre paljenja svake cigarete uzmite gutljaj mlake vode
Pijte dosta vode i niskokalorične napitke, uzimajte voće i povrće, a izbegavajte slatkiše da biste izbegli uvećanje telesne mase
Obezbedite podršku porodice i prijatelja.

3 minuta – najviše toliko traje jaka želja za cigaretom, a može da se suzbije na više načina: operite zube, prošetajte, istuširajte se, popijte vode, pojedite jabuku

Odbijte da odustanete!

Odvikavanje od pušenja je proces. Počinje odlukom, nastavlja se planiranjem i uzdržavanjem, i održava time što sebe prihvatate kao nepušača. Promenite način na koji mislite o pušenju.

  • Vodite računa o samo jednom danu-ne brinite o sledećem mesecu ili sledećoj godini.
  • Pratite svoj napredak i čestitajte sebi.
  • Podsetite sebe da se uspeh bazira na snazi volje

Pozitivni efekti na organizam prestankom pušenja

  • Posle 20 minuta – krvni pritisak i puls se stabilizuju, a periferna cirkulacija se pojačava.
  • Posle 24 sata – kompletan ugljen-monoksid se eliminiše iz organizma.
  • 48 sati – je dovoljno da kompletan nikotin nestane iz organizma i da se značajno poboljša čulo mirisa i ukusa.
  • Posle 72 sata – lakše se diše jer dolazi do relaksacije bronhija.
  • 3 – 9 meseci – po prestanku pušenja nestaje sekret u plućima, samim tim i kašalj i karakteristično sviranje.
  • Posle 1 godine – rizik od infarkta se smanjuje za 50%.
  • Posle 15 godina – rizik od moždanog udara je kao kod nepušača.Ostaviti pušenje odmah i zauvek je veliki poklon vama samima i vašoj porodici!
    Prestati sa pušenjem nije lako ali je moguće!

    Ugasite poslednju cigaretu!
    Od pušenja je najlakše odustati pre nego što se počne, a da deca ne bi počela, roditelji moraju da prestanu!

Proverite stepen zavisnosti od nikotina OVDE.